Rogač
Rogač (Ceratonia siliqua, L.) je biljka koja raste samostalno na području mediterana odakle se proširila na područje Kalifornije, Australije i Južne Afrike. U Hrvatskoj raste na području srednje i južne Dalmacije gdje je poznat i kao Šipanksi rogač ili Carin - car rogača, ime koje je dobio zbog svoje veličine i okusa.
Stablo rogača raste kao zimzeleni grm visine do 12m, živi i do 200 g te može dati do 300 kg ploda po stablu. Izrazito je otporan na sušu. Mahune rogača duguljastog su oblika dužine 15-30 cm, širine 2 -3.5cm i debljine oko 1 cm.
Iz mahune se dobiva brašno rogača koje je bogato prirodnim šećerima. Koristi se i kao prirodni zaslađivač, a zbog visokog udjela fosfora i kalcija rogač podupire zdravlje kostiju i zuba.
jeste li znali?
Sjemenka rogača (grč. = keration) se u antičko doba koristila kao mjera za vaganje zlata, jedna sjemenka = 1 karat. Bez obzira na veličinu i uvjete čuvanja, sjemenka rogača uvijek ima jednaku masu od 0,18 grama, pa se naziv zadržao do danas za istu gramažu.
Rogač je umjereno sladak te se upotrebljava u obliku brašna, čipsa ili sirupa kao sastojak kolača i keksa, te kao zamjena za čokoladu.
U prehrambenoj industriji rogač se upotrebljava za dobivanje LBG (karuba guma) ili prehrambeni aditiv E410, galaktomanan iz endosperme sjemenke rogača. Koristi se kao dodatak raznim prehrambenim proizvodima kao stabilizator, ugušćivač ili sredstvo za dispergiranje u proizvodnji sokova, dječje hrane i dr.